Objave

Do 2020. država za ekopoticaje planira izdvojiti 60 milijuna kuna, a tim novcem, osim plug-in i električnih automobila, kani sufinancirati i kupnju električnih skutera te dostavnih vozila. Novac će nakon dvogodišnje suše sigurno biti brzo razgrabljen pa se isplati požuriti.

Poticaji za ekovozila ponovo su pred vratima. Fond za zaštitu okoliša i prirode, doduše, još nije raspisao poziv pa samim tim ni odredio kolikim će iznosima poticati ekovozila, ali zna se da je već 2018. za tu svrhu predviđeno 20 milijuna kuna. Može se to jasno iščitati iz Nacrta prijedloga Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti, koji bi ovih dana trebala usvojiti Vlada – ondje piše da će se do 2020. za poticanje čišćega prometa izdvojiti ukupno 90 milijuna kuna, kao i da će se 60 milijuna kuna od tog novca, ravnomjerno, u tri godine potrošiti na “financijske poticaje za energetski učinkovita vozila”.

Takav razvoj situacije poprilično raduje, pogotovo stoga što ponuda ekovozila na tržištu nikad nije bila veća. Samo proteklih mjeseci u prodaju je dospio Renault Zoe, svojevrsni Clio na struju, tu je i električni Smart koji i bez poticaja ima cijenu od oko 150.000 kn, a ekovozila nude i Toyota, Volkswagen, Mitsubishi, Kia. Dobro je pritom znati da već u ožujku sljedeće godine u domaće salone dolazi i druga generacija električnog Nissan Leafa s dosegom od 400 kilometara. Osim toga, poticaja će biti i za kupnju ekovozila diljem Europske unije pa se krug širi i na popularnog Teslu. Ne treba stoga uopće sumnjati da će zanimanje za poticaje biti poveliko, posebno nakon dvogodišnje suše kad država nije dala ni kunu za ekovozila.

Upravo zato ovu priču treba shvatiti kao poziv za niski start, jer će se zainteresirani kupci sasvim sigurno naći u sličnoj situaciji u kakvoj su se zbog ograničenih sredstava nedavno našli i potencijalni korisnici državnih potpora za kupnju nekretnina. Prema tome, tko prvi – njemu djevojka. Svjedoči o tome i slučaj iz 2015., kad je 7,5 milijuna kuna predviđenih za posljednju tranšu poticaja za kupnju eko vozila planulo gotovo preko noći.
Bilo bi tako dobro da zainteresirani kupci već potkraj godine u rukama imaju ponudu s kojom će se prijaviti na poziv i rezervirati novac. Može se, naime, pretpostaviti da se dio oko prijave neće znatnije mijenjati u odnosu na dosadašnju praksu, što znači da će se novac predviđen za poticaje rezervirati već predajom predračuna, a potom će se moći iskoristiti u sljedećih šest mjeseci. Pritom će, ostane li sve kao i dosad, rezervacija glasiti na čovjeka ili tvrtku. Samim tim prijavitelj će se moći predomisliti i poticaj naposljetku iskoristiti za kupnju bilo kojeg vozila unutar kategorije za koju se prijavio. S predračunom za električni Smart FortTwo ili ForFour na kraju će se poticaji tako moći iskoristiti i za kupnju električnog Volkswagena Up, Renault Zoea ili Mitsubishija i-Miev. I obrnuto.
S druge pak strane, novost koja se već sad može iščitati iz Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti jest da se poticaji više neće nuditi pri kupnji klasičnih hibrida, nego samo plug-in i električnih vozila. Samim tim bitno će se promijeniti dosadašnja struktura ponude automobila kupljenih uz poticaje, a najveću štetu pretrpjet će Toyota, čiji su hibridni Yarisi, Aurisi i Priusi svojedobno činili čak 92 posto automobila kupljenih uz ekopoticaje. Jedini model koji će sad moći ponuditi jest izvrstan, ali bez poticaja popriličnih 290.000 kuna vrijedan Prius Plug-in. Tko će od domaćih trgovaca profitirati? Nitko posebno, s obzirom na mršav broj vozila koje Fond za zaštitu okoliša i prirode predviđa staviti na tržište pomoću poticaja. Njihova je pretpostavka da će se financijskim poticajima za energetski učinkovita vozila u tri godine sufinancirati kupnja samo 1200 ekovozila, odnosno tek 400 godišnje. Usporedbe radi, samo je hibridnih Toyota u prvom valu poticaja tijekom 2014. prodano 298.
Osim toga, 2018. se ekopoticaji neće nuditi samo za automobile, nego i za električne bicikle, mopede i skutere, četverocikle te manja dostavna vozila na struju. A samo na te kategorije vozila, pokazali su svojedobno podaci Fonda za zaštitu okoliša i prirode, 2015. je potrošeno 18 posto predviđenih sredstava. Ili svaka peta kuna. Budući da se iz Nacrta prijedloga Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti vidi da će se spomenute kategorije vozila i dalje poticati, vjerojatno će se zadržati i kriterij prema kojem se poticajima može pokriti najviše 40 posto “opravdanog troška”, odnosno najviše 40 posto iznosa navedenog na računu. Iz Nacrta se također može zaključiti da će se ponovo primjenjivati “socijalni kriterij”. Predviđeno je, naime, da se sufinancira kupnja samo ekovozila “niže i srednje klase”. Što god to zapravo značilo, sva je prilika da nitko uz državni poticaj u garažu neće parkirati Mercedes S500 Plug-in Hybrid.